Kako se nedavno moglo čuti na konferenciji Digital Difference in Banking koja je održana u Londonu, nakon godina stagnacije i odupiranja promenama veliki broj banaka danas ulaže milijarde dolara u nove tehnologije koje će im pomoći u borbi s fintech kompanijama, dok će korisnicima omogućiti nove usluge i bolje iskustvo korišćenja. No, te nove tehnologije, veštačka inteligencija i automatizacija, kao i u drugim industrijama, rezultiraće smanjenjem ljudske radne snage. Velike banke već su krenule u redukciju radne snage, ali ono najgore tek sledi. Prema predviđanjima Wells Farga, samo u SAD tokom sledeće decenije bez posla će ostati više od 200 hiljada ljudi, što predstavlja oko 10 odsto poslova u bankama. Zamenom ljudi tehnologijom povećaće se efikasnost banaka i smanjiti troškovi.
Kako se nedavno moglo čuti na konferenciji Digital Difference in Banking koja je održana u Londonu, nakon godina stagnacije i odupiranja promenama veliki broj banaka danas ulaže milijarde dolara u nove tehnologije koje će im pomoći u borbi s fintech kompanijama, dok će korisnicima omogućiti nove usluge i bolje iskustvo korišćenja.
No, te nove tehnologije, veštačka inteligencija i automatizacija, kao i u drugim industrijama, rezultiraće smanjenjem ljudske radne snage, prenosi Zimo.
Velike banke već su krenule u redukciju radne snage, ali ono najgore tek sledi. Prema predviđanjima Wells Farga, samo u SAD tokom sledeće decenije bez posla će ostati više od 200 hiljada ljudi, što predstavlja oko 10 odsto poslova u bankama.
Zamenom ljudi tehnologijom povećaće se efikasnost banaka i smanjiti troškovi – npr. veštačka inteligencija trebalo bi da smanji troškove izračunavanja hipoteka za 10 do 20 odsto, sve češće koristiće se chatbotovi, softverski alati za asistiranje u donošenju odluka, a smanjiće se troškovi headhuntinga za 20 do 30 procenata.
Deo stručnjaka smatra da će se, zahvaljujući tehnologiji koja ljudima "krade" poslove, otvoriti nova radna mesta, te da će dosadne i ponavljajuće poslove zameniti neki zanimljiviji poslovi, ali u slučaju banaka to, čini se, neće biti slučaj.
Radnici koji u call centrima, poslovnicama i kancelarijama banaka ostanu bez posla, smatraju analitičari, neće tako lako pronaći nove poslove, te je pitanje u kojim će sektorima tražiti zaposlenje, jednom kada se ponovo nađu na berzi rada.
Bankarski sektor trenutno ulaže najviše novca u tehnologiju od svih industrija, napominju na TechSpotu, a sličan izveštaj o otkazima nedavno je objavljen i u Financial Timesu u kojem se govori o čak desetinama hiljada otkaza u Citibanku, te da bi čak polovina od 97 hiljada zaposlenih u Dojče Banku mogla ostati bez posla.